Zaštita okoliša

Zaštita okoliša sve više postaje integralni dio procesa koji započinje planiranjem proizvoda i njegovog razvoja, a završava recikliranjem starog vozila. U tom kontekstu već kod razvoja novog modela odvijaju se brojne aktivnosti koje ne samo da jamče dug vijek vozila, već kontinuirano poboljšavaju učinkovitost recikliranja koje tek treba uslijediti.

Nastajanje proizvoda pogodnih za recikliranje

Još od 1994. u Volkswagen koncernu postoji norma o zaštiti okoliša (VW 91102). Ta norma konstruktorima daje brojne upute i pomoć kod konstruiranja vozila i dijelova pogodnih za recikliranja. Ona vrijedi za sve nove projekte i služi u svrhu kontinuiranog poboljšavanja stupnja reciklaže. Stručnjaci iz područja zaštite okoliša neprestano u normu ugrađuju nove spoznaje i nove zakonske propise.

Aktualnost norme o zaštiti okoliša kontrolira se u okviru godišnjeg certificiranja sustava za održivi razvoj okoliša prema ISO normi 14001. Znanja konstruktora i dobavljača o zaštiti okoliša i recikliranja redovito se aktualiziraju kroz interne seminare i školovanja.

Visoki stupanj reciklaže nekog vozila jedan je od važnih ciljeva u razvoju novog vozila te se nalazi u središtu interesa stručnjaka u razvoju novog modela.

Izbjegavanje štetnih tvari

Posebno težište predstavlja izbjegavanje korištenja štetnih tvari. Potrebno je osigurati da od sirovina korištenih u vozilu ne prijeti opasnost ljudima i okolišu. To ne vrijedi samo za fazu nastanka i korištenja vozila, nego i za njegovo kasnije recikliranje.

Još u studenom 1993. Volkswagen koncern je zasvoje konstruktore i dobavljače u jednoj internoj normi sažeo opsežne upute i zakone za izbjegavanje korištenja štetnih tvari (VW 91101). U toj normi obuhvaćene su ne samo zakonski zabranjene tvari, nego i tvari čija se primjena za čovjeka i okoliš drži spornom. Kao primjer navest ćemo kadmij, na čijoj se zamjeni u Volkswagen koncernu započelo raditi već od ožujka 1985.godine, dakle 15 godina prije nego što je u zakonom o starim vozilima zabranjena njegova primjena.

U međuvremenu je izbjegavanje korištenja štetnih tvari u proizvodnji vozila regulirano prema normi formuliranoj u udruženju automobilske industrije (VDA 232-101) koja se naravno redovito kontrolira i prilagođava aktualnim zahtjevima.

Uz već postojeći menadžment sirovina i materijala osnovana je središnja radna grupa koja ima za cilj primjenu zabrane određenih tvari iz zakona o starim vozilima (posebno vrijedi za olovo, krom VI i živu).

Slika 1: Zabranjeni teški metali prema smjernici za stara vozila

Analize mogućnosti recikliranja novih vozila

Prema motu "povjerenje je dobro, kontrola još bolja" svi novi projekti vozila prije serijske proizvodnje podvrgavaju se analizi mogućnosti recikliranja. Uz kontrolu propisa o recikliranju pritom se isprobavaju i nove tehnike demontiranja i iscjeđivanja. Dobivene spoznaje vraćaju se u konstrukcijske odjele i važan su element za bolje osobine recikliranja budućih vozila.

Analize mogućnosti recikliranja daju dobar pregled sirovina korištenih u vozilu. Kao primjer na slici 2 dana je raspodjela sirovina kod VW Golfa. Najveći udio u težini vozila imaju različite vrste čelika (metali koji sadrže željezo) iako postoji tendencija opadanja njihovog udjela u korist lakših metala koji ne sadrže željezo (u najvećem slučaju uglavnom aluminij). Na primjeru serije VW Golfa na slici 3 taj se trend može dobro raspoznati. Analize pokazuju da se kroz zadnjih 30 godina udio metalnih sirovina neznatno promijenio. Više od 75% automobila i dalje čine metali.

Informacije o demontaži i recikliranju

Kako bi se recikliranje starih vozila olakšalo i optimirano, Volkswagen koncern i 25 drugih međunarodnih proizvođača automobila zajedno su kreirali software "IDIS" ("IDIS" je kratica za "International Dismantling Information System"). IDIS je na raspolaganju na 21 jeziku i trenutno sadrži oko 46.000 komponenti za više od 900 tipova vozila.

Uz ovu obimnu bazu podataka IDIS sadrži i upute za demontažu sa specifikacijama materijala, podacima o težini i drugim uputama za sigurno i okolišu primjereno recikliranje starih vozila. Poduzeća koja se bave recikliranjem mogu uz online pristup software podatke naći i kod konzorcija IDIS http://www.idis2.com).

Težište budućeg recikliranja starih vozila biti će također i tretiranje zračnih jastuka i zatezača pojasa. Za sigurnije i bezopasno ophođenje s pirotehničkim komponentama uz odgovarajuće znanje bitni preduvjet je i pravi alat. Automobilska industrija stoga je razvila uređaj za aktiviranje pirotehničkih komponenti. Tim uređajem mogu se sve elektronske pirotehničke komponente sigurno i pouzdano aktivirati, a time i neutralizirati. Opširne informacije o rukovanju zračnim jastucima i zatezačima pojasa sadržane su naravno i u IDIS-u.

 

Informacije o zakonima o starim vozilima

  • Europska smjernica o starim vozilima
  • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima


Europska smjernica o starim vozilima
Sa smjernicom o starim vozilima (2000/53/EG) od 18. rujna 2000. stvorena je europska osnova za jedinstvene uvjete za iskorištavanje starih vozila. Kao osnovne točke smjernice treba navesti:

  • Stvaranje sustava za povrat, tretiranje i recikliranje starih vozila. Sustavi moraju pokrivati površinu, tj. moraju biti dostupni svakom vlasniku vozila.
  • Uvođenje dokaza o recikliranju kako bi se osiguralo da će stara vozila biti odvezena u registrirane firme za recikliranje.
  • Mogućnost besplatnog vraćanja za stara vozila pod uvjetom da ne nedostaju bitni dijelovi.
  • Pravila za tretiranje starih vozila za postizanje recikliranja na visokom ekološkom nivou. Do najkasnije 01.01.2015. mora se ponovno iskoristiti ili reciklirati 95 % težine vozila.
  • U svrhu izbjegavanja otpadaka opasne tvari se moraju koliko je god moguće reducirati već kod razvoja vozila. Posebne granične vrijednosti i zabrane vrijede za teške metale olovo, kadmij, šestovalentni krom i živu.
  • Sposobnost recikliranja od 95 % težine vozila ubuduće će se morati dokazati u okviru tipske dozvole još prije početka serijske proizvodnje.

Potpuni tekst Europske smjernice o starim vozilima 2000/53/EG na raspolaganju je na više jezika na internet portalu Europske unije http://europa.eu.int/eur-lex/.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja usvojilo je novi Pravilnik o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda, objavljeno u NN124/2023 od 25.10.2023.
Kako se očekuje usvanje provedbenih podzakonskih aktova, do daljnjega se primjenjuju dolje navedeni zasebni Pravilnici po kategorijama.


Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima NN 125/2015 (i slijedne nadopune i izmjene), te Uredbu o gospodarenju otpadnim vozilima NN 112/2015 (te slijedne nadopune i izmjene). Navedeni Pravilnik je zamjena za prvotni Pravilnik usvojen 2006. godine.


Od 01.01.2007. sva vozila obuhvaćena Pravilnikom mogu se predati na recikliranje, na lokacijama koje je odobrilo navedeno ministarstvo. Točne adrese možete naći na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: https://www.fzoeu.hr/

Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom NN42/14  (te slijedne nadopune i izmjene). Navedeni Pravilnik je zamjena za prvotni Pravilnik usvojen 2007. godine.

Sakupljanje otpadne električne i elektroničke opreme (u daljnjem tekstu: EE otpad) obavlja se putem sakupljačke mreže obrađivača EE otpada koji su  dužni na čitavom teritoriju Republike Hrvatske osigurati preuzimanje EE otpada od posjednika EE otpada u kućanstvu ili registriranoj osobi prema vrstama proizvoda od kojeg je EE otpad nastao, bez naknade, a u svrhu sakupljanja EE otpada (prikupljanje, razvrstavanje i privremeno skladištenje) te prijevoza istog na obradu.(IZVOR FZOEU) Daljni podaci na: https://www.fzoeu.hr/

 

Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15), te Uredbu o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15, 57/20). Navedeni Pravilnik je zamjena za prvotni Pravilnik usvojen 2006. godine.

Otpadne baterije i akumulatori ne spadaju u komunalni otpad. Zakonski je propisano vraćanje otpadnih baterija i akumulatora u spremnike, na mjesto kupnje ili reciklažo dvorište.

Otpadne baterije i akumulatori moraju se skupljati odvojeno od komunalnih i ostalih vrsta otpada u posebno označene spremnike.

Sakupljači otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora dužni su bez naknade preuzeti otpadne prijenosne baterije i akumulatore od posjednika te ih predati obrađivaču otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora.(IZVOR FZOEU) Daljni podaci na: https://www.fzoeu.hr/

 

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Pravilnik gospodarenju otpadnim gumama  (NN 6), i Odluku o izmjenama naknada u gospodarenju otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15,57/20). Navedeni Pravilnik je zamjena za prvotni Pravilnik usvojen 2006. godine.

Odvojeno sakupljanje otpadnih guma osigurava se putem ovlaštenih sakupljača.

Otpadne gume ne smiju se odlagati na odlagališta.

Posjednici otpadne gume mogu predati u reciklažo dvorište, serviseru prilikom zamjene guma ili na skladište sakupljača. Ovlašten sakupljač dužan je preuzeti otpadne gume bez naplate od posjednika otpadnih guma.

Usluga sakupljanja otpadnih guma obuhvaća prikupljanje (preuzimanje i prijevoz do skladišta sakupljača), razvrstavanje, skladištenje, pripremu i prijevoz otpadnih guma do obrađivača.(IZVOR FZOEU) Daljni podaci na: https://www.fzoeu.hr/

 

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (otpadna maziva ulja)

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13), te Odluku o izmjeni naknade u sustavu gospodarenja otpadnim uljima (NN 95/15, 57/20).

Otpadna maziva ulja su opasni otpad jer jedna litra ulja zagadi milijun litara vode, odnosno trajno onečisti tlo jer najvećim dijelom nisu biološki razgradiva. Vrijedna su sirovina jer se mogu regenerirati i služiti kao sirovina za proizvodnju svježih mazivih ulja, odnosno postupkom materijalne oporabe iz njih dobiti estere za proizvodnju sapuna, sredstava za pranje i slično. Otpadna maziva ulja vrijedan su energent u energetskim i proizvodnim postrojenjima instalirane snage uređaja veće ili jednake 3 MW, jer se takvom oporabom sprječava onečišćenje okoliša.

Gospodarenje otpadnim uljima obuhvaća postupke sakupljanja, predobrade/kondicioniranja i njihovu regeneraciju ili materijalnu oporabu odnosno korištenje u energetske svrhe.

Prilikom gospodarenja otpadnim uljima zabranjeno je:

  • ispuštanje otpadnih ulja u površinske vode, podzemne vode, priobalne vode i drenažne sustave,
  • odlaganje i/ili ispuštanje otpadnih ulja koje šteti tlu te svako nekontrolirano ispuštanje ostataka od obrade otpadnih ulja,
  • oporaba i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju onečišćenje zraka iznad razine propisane važećim propisima i utječu na zdravlje ljudi i biljni i životinjski svijet,
  • sakupljanje otpadnih ulja u spremnike koji nisu propisano opremljeni za prihvat otpadnih ulja.

(IZVOR FZOEU) Daljni podaci na: https://www.fzoeu.hr/

 

© 2024 Porsche Croatia